Božićni običaji
U starije se vrijeme Božić iščekivao s mnogo više nestrpljenja nego danas. Bor se kitio crvenim jabukama i zlatnim bombonima. Na stol se stavljao kukuruz, a na kukuruz mali okrugli kruh. Ispod stola se stavljala slama ili sijeno i na njoj su se djeca igrala i spavala. U to su vrijeme slatkiši bili jabuke, kruške, orasi, šljive... Ugasila su se svjetla te je najstariji muški član obitelji nosio Božić. Bacao je žito po drugim članovima obitelji koji su sjedili za stolom i govorio:
|
Kolko kličić – tolko pičić
Kolko rastičko – tolko prasičko Daj vam Bog pune hangare žita pune bačve vina daj vam Bog svega dosta mira i Božjeg blagoslova. |
Kada se sve to završilo, upalilo se svjetlo i mogla je početi večera.
zapisao: Matija Majkić
ispričala: Zlatica Kozlovac, Jastrebarsko
ispričala: Zlatica Kozlovac, Jastrebarsko
IZ OBITELJSKIH ALBUMA
Donji Desinac, snimljeno pedesetih godina 20. st.
izvor fotografije: Ivan Kišan |
|
|
|
|
Vincekovo
Vincekovo je običaj kojim se počinje nova godina radova u vinogradu. Na Vincekovo se odreže par grančica s trsa i stavi u vazu da se grančice rascvjetaju – na taj se način može vidjeti hoće li godina biti plodna. Običaj je i da se na taj dan
kuha vinski gulaš i svatko u svoju kleti pozove prijatelje i obitelj na zdravicu i ručak. Na Vincekovo vinogradar objesi na trsove kobasice, zalije ih starim vinom i pritom pjeva pjesmu/molitvu:
kuha vinski gulaš i svatko u svoju kleti pozove prijatelje i obitelj na zdravicu i ručak. Na Vincekovo vinogradar objesi na trsove kobasice, zalije ih starim vinom i pritom pjeva pjesmu/molitvu:
|
Dragi Bog, čuvaj trsa mog,
Evo ti zrelog vina da bu dobra godina. Oblake razmakni, sunce primakni, Mraza zgoni, na tuču zvoni. Sveti Vincek pokaži svetu Kak bu vu novom letu. |
zapisao: Martin Tomac
ispričali: Tomislav Tomac i Pavica Tomac; Plešivica
ispričali: Tomislav Tomac i Pavica Tomac; Plešivica
Ivanje
Na Ivanje se beru ivančice i njima ukrašavaju ograde kuća. Navečer čestitari obilaze kuće u kojima žive Ivani i Ivane kako bi im gratulirali. Svoj dolazak najavljuju tako da udaraju rigljama (poklopcima za lonce). Gazda pozove goste u kucu na kolače i pijaču.
iz obiteljskog albuma
|
Donji Desinac, snimljeno pedesetih godina 20. st.
izvor fotografije: Ivan Kišan |
MARTINJE
Toplo ljeto zamijenila je šarena jesen. Vinogradari su ubrali grožđe u vinogradu. Grožđe su spremili u bačve, a iz tog grožđa nastao je mošt. Iz mošta nastaje vino, a da bi postalo vino, mošt treba krstiti. Krsti ga biskup sv. Martin, zaštitnik vinara i vinograda. Taj se starinski običaj zadržao u našem kraju, poznatome po vinu i vinogradarstvu, sve do danas.
Uoči Sv. Martina, 10. studenog, svaki vinar hoće krstiti svoj mošt. Zato se skupe prijatelji po podrumima i uz dobru hranu (puricu, gusku, kobasice) biskup krsti mošt. Prvo se pjeva pjesma „Došel je, došel sveti Martin”. Nakon pjesme biskup drži propovijed, a zatim bira kumove. Kad se kumovi izaberu i kad pristanu na tu čast, slijedi obred krštenja mošta u vino.
Biskup podigne kalež u zrak i govori: „Mošte, ja te krstim u vino! U ime marljivih ruku svih težaka, kopača, rezača, vezača, špricača, berača i u svoje ime, da dobijemo dobrog sina, mladog i dobrog nam vina.” Nakon izrečenog podigne čašu još više i nazdravi s kumovima i kaže: „Živjeli!” Kod tog čina svi prisutni imaju pune čaše kojima se nazdravlja krštenju i ispijaju ih, i od tog trenutka više nije mošt, nego vino koje će krijepiti naše ljude tijekom cijele godine. Uz pjesmu i muziku slavlje potraje dugo u noć.
Uoči Sv. Martina, 10. studenog, svaki vinar hoće krstiti svoj mošt. Zato se skupe prijatelji po podrumima i uz dobru hranu (puricu, gusku, kobasice) biskup krsti mošt. Prvo se pjeva pjesma „Došel je, došel sveti Martin”. Nakon pjesme biskup drži propovijed, a zatim bira kumove. Kad se kumovi izaberu i kad pristanu na tu čast, slijedi obred krštenja mošta u vino.
Biskup podigne kalež u zrak i govori: „Mošte, ja te krstim u vino! U ime marljivih ruku svih težaka, kopača, rezača, vezača, špricača, berača i u svoje ime, da dobijemo dobrog sina, mladog i dobrog nam vina.” Nakon izrečenog podigne čašu još više i nazdravi s kumovima i kaže: „Živjeli!” Kod tog čina svi prisutni imaju pune čaše kojima se nazdravlja krštenju i ispijaju ih, i od tog trenutka više nije mošt, nego vino koje će krijepiti naše ljude tijekom cijele godine. Uz pjesmu i muziku slavlje potraje dugo u noć.
zapisala: Gita Pukšar
ispričala: Marica Pažulj, Stankovo
ispričala: Marica Pažulj, Stankovo
